Zašto uopće ratuju Pakistan i Afganistan i kakav je omjer vojnih snaga?

Riječ je o najnovijem izbijanju sukoba u dugotrajnom i povremenom konfliktu koji suprotstavlja dobro financiranu, moćnu i nuklearno naoružanu pakistansku vojsku očvrsnulim afganistanskim talibanskim borcima s desetljećima ratnog iskustva – uključujući pobjedu nad američkim i NATO snagama 2021. nakon višegodišnje pobune.

Evo što je poznato o najnovijem nasilju koje prijeti dodatno destabilizirati regiju.

Kako je sukob započeo?

Kasno u četvrtak navečer talibanska vojska pokrenula je napade na pakistanske položaje duž dijelova porozne i sporne granice koja se proteže oko 1.600 milja kroz surove planine i pustinju.

Kabul tvrdi da su ti napadi odmazda za pakistansko bombardiranje navodnih militantnih kampova u Afganistanu tijekom vikenda, u kojem je, prema njihovim tvrdnjama, poginulo najmanje 18 ljudi. Kao odgovor, Pakistan je rano u petak pokrenuo operaciju Ghazab Lil Haqq – odnosno „Operaciju Pravedni gnjev”.

Pakistanski zračni napadi pogodili su Kabul, jugoistočnu pokrajinu Paktiju i Kandahar, koji se smatra duhovnim rodnim mjestom talibana, gdje se, prema vjerovanju, nalazi njihov tajanstveni vođa Hibatullah Akhundzada.

Pakistan je priopćio da su njegovi napadi bili usmjereni na obrambene objekte afganistanskih talibana, što predstavlja značajnu eskalaciju dosadašnje strategije odmazde. Jedna stanovnica Kabula opisala je trenutak kada je njezinu obitelj probudila snažna eksplozija u petak.

„Bila sam prestravljena”, rekla je žena, čije ime CNN ne navodi iz sigurnosnih razloga.

„Zatim smo čuli pucnjavu. Kada smo pogledali kroz prozor stana, vidjeli smo bljeskove nalik mecima kako se dižu u nebo”, rekla je, dodajući da nije mogla zaspati te je u 5 sati ujutro još bila budna, u strahu od onoga što bi se moglo dogoditi.

„Od prve eksplozije svjetla u većini kuća i stanova oko nas ostala su upaljena”, rekla je. „Sigurna sam da svaki stanovnik Kabula sjedi u strahu da će biti pogođen bombom.”

Dvije strane iznijele su različite podatke o žrtvama. Pakistan tvrdi da je ubio 133 talibanska borca, dok Afganistan navodi da je poginulo osam njegovih vojnika. CNN ne može neovisno potvrditi izvješća iz udaljenog područja sukoba.

U pakistanskom sjeverozapadnom okrugu Bajaur minobacačka granata koju su ispalili afganistanski talibani pogodila je kuću, pri čemu je ozlijeđeno pet osoba, uključujući dvoje djece i jednu ženu, prema riječima policijskog službenika Fazala Akbara.

Zar se ovo već nije dogodilo?

Da. Unatoč bliskim gospodarskim i kulturnim vezama, dvije zemlje imaju složenu povijest. Prošlog listopada vodile su najsmrtonosniji sukob u posljednjih nekoliko godina, nakon čega je uspostavljeno krhko primirje.

Nakon što su NATO snage 2001. svrgnule talibane s vlasti zbog pružanja utočišta počiniteljima napada 11. rujna, Pakistan je postao jedan od njihovih glavnih podupiratelja.

Talibanski borci pronašli su utočište preko granice u Pakistanu, kao i potporu za kasniju pobunu protiv vlade u Kabulu koju je podupirao SAD, u ratu koji je postao najduži u američkoj povijesti. No nakon talibanske pobjede i njihova povratka na vlast u Kabulu, Pakistan se suočio s porastom islamističkog nasilja.

Islamabad za velik dio tog nasilja krivi pakistanske talibane (TTP) te optužuje Kabul da im pruža utočište. Mnogi napadi, prema izvješćima CNN-a, izvedeni su američkim oružjem ostavljenim tijekom kaotičnog povlačenja. Afganistanski talibani negiraju da pružaju utočište TTP-u.

Prema podacima koje je pakistanska vojska podijelila s CNN-om, u militantnim napadima diljem zemlje 2025. ubijeno je više od 1.200 ljudi, uključujući vojnike i civile – dvostruko više nego 2021., kada su se SAD povukle iz Kabula.

Mnogi istaknuti talibani i dalje imaju imovinu i obitelji u Pakistanu, rekao je pakistanski ministar obrane Khawaja Asif u studenome. Na pitanje CNN-a je li trenutačni porast nasilja primjer povratnog učinka (blowback), odgovorio je: „Da, mislim da jest.”

Asif je u petak rano ujutro na društvenim mrežama optužio Afganistan da okuplja „sve teroriste svijeta” i „izvozi terorizam”, dok vlastitom narodu uskraćuje ljudska prava.

„Našem je strpljenju došao kraj”, napisao je na platformi X. „Sada je otvoreni rat između nas i vas.”

Kakav je odnos snaga?

Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) iz izvješća „Military Balance 2025.”, razlika između pakistanske i afganistanske vojske izrazita je.

Vojska je najmoćnija institucija u Pakistanu, učvrstivši svoj utjecaj kroz povijest državnim udarima i ustavnim promjenama.

Kao nuklearna sila, Pakistan raspolaže sofisticiranim obrambenim sustavom koji uključuje kopnenu vojsku, mornaricu, zrakoplovstvo i marinski korpus. Prema IISS-u, te grane zajedno imaju oko 660.000 aktivnih vojnika, uz gotovo 300.000 pripadnika paravojnih i vojno-policijskih postrojbi.

Njihovu konvencionalnu snagu podupire moderni arsenal, uključujući američke borbene zrakoplove F-16, francuske Mirage i JF-17, proizveden u suradnji s Kinom, glavnim obrambenim partnerom Islamabada.

Nasuprot tome, Afganistan ima jedinstvenu silu – talibane.

Procjenjuje se da imaju manje od 200.000 pripadnika. Nemaju funkcionalno zrakoplovstvo, oslanjaju se na nekoliko zastarjelih sovjetskih borbenih i transportnih helikoptera ostavljenih nakon američkog povlačenja, kao i na dronove.

Iako nemaju teško naoružanje poput susjeda, gerilske taktike ključna su značajka njihova vojnog identiteta, oblikovanog ideološkom rigidnošću, vjerskim žarom i desetljećima asimetričnog ratovanja.

Koliko bi se sukob mogao pogoršati?

Prethodna izbijanja sukoba smirila su se nakon nekoliko dana borbi i posredovanja stranih vlada, uključujući Saudijsku Arabiju i Tursku.

Analitičari strahuju da bi daljnja eskalacija mogla dodatno produbiti nestabilnost.

„Pakistan je jasno dao do znanja da će ponovno djelovati ako afganistanski talibani ne poduzmu mjere protiv čelnika i boraca TTP-a na afganistanskom tlu”, rekla je Samina Ahmed, viša direktorica projekta za južnu Aziju pri organizaciji Crisis Group.

„Islamabad i Kabul trebali bi hitno nastaviti pregovore, uz posredovanje pouzdanih partnera poput Turske, Katara i Saudijske Arabije.”